You are here

April - mesec prolećnih alergija

April - mesec prolećnih alergija

Zbog čega i kako nastaju alergijske reakcije u rano proleće?

Prvim prolećnim danima počinje buđenje prirode, a samim tim i cvetanje. U periodu marta i aprila cveta drveće od kojih su najčešći alergeni  breza, platan, jasen i hrast. Ovalne do okrugle mikroskopske čestice polena lete kilometrima nošene vetrom da ispune svoj biološki zadatak,  da oplode jedinku iste vrste. Koncentracija polena u vazduhu varira u zavisnosti od meteoroloških uslova. Najveća je koncentacija u suvim i toplim periodima, a kiša ih ispere iz vazduha i tako je vlažnim danima atopičarima znatno lakše. Mnogi koji već godinama pate od alergija znaju da je ujutru najveći sadržaj polena u vazduhu i da je tada nepoželjno provetravati  ili ići u šetnju.

Ovi sitni alergeni udisanjem dospevaju  na sluznicu nosa i grla i izazivaju  kijanje, suv kašalj, curenje nosa, svrab i suzenje očiju. Za ove simptome odgovoran je histamin koji se lokalno oslobodi i nadražuje nervne završetke u nosu i ždrelu.

Lekovi i terapija

Terapija može varirati u zavisnosti od simptoma.  Od lokalnih i sistemskih vazokonstriktora, antihistaminika do kortikosteroida koje mora prepisati lekar. Vazokonstriktori se ne smeju uzimati duže od 5 dana zbog neželjenih dejstava, a ponovna upotreba može da usledi posle nekoliko dana pauze.Novije se smeju koristiti samo od šeste godine. Neki antihistaminici spadaju u kategoriju lekova koje se mogu kupiti bez lekarskog recepta, ipak to ne znači da su oni u potpunosti bezbedni,pa obavezno pročitajte uputstvo za pacijente. Najbolje ih je uzimati uveče pred spavanje jer će štititi ujutru kad je koncentracija polena u vazduhu najveća. Kortikosteroidi za lokalnu nazalnu upotrebu imaju sporiji početak delovanja, pa je neophodno da istrajemo  prvih 10 dana do početka delovanja. Pun efekat se očekuje posle 2-3 nedelje i mogu se koristiti 3 meseca. Koristite ih po uputstvu lekara. Terapiju je potrebno započeti 2-3 nedelje pre očekivanog cvetanja jer često već kad krenu simptomi jednostavno dati medikamenti  ne dalju željene rezultate.

Alergija je stanje “pojačanog” imuniteta, kad organizam reaguje na ono na šta ne bi smelo da reaguje. Na krvnoj slici se to vidi u vidu povećana broja belih krvnih zrnaca eozinofila.  Mnogi ne znaju da su u ovim stanjima kontraindikovani preparati za jačanje imuniteta koji povećavaju broj belih krvnih zrnaca.

Nefarmakološke mere prevencije

  • Možda je najbitniji savet da odete na testiranje i da saznate na šta ste tačno alergični. To će Vam pomoći da se pridržavate ostalih nefarmakoloških mera u zavisnosti od alegena.
  • Pratite izveštaje o cvetanju i koncentraciji polena.
  • Redovno uzimajte terapiju koja Vam smanjuje simptome. Dešava se da pacijenti prekinu terapiju na dan-dva zato što se osećaju bolje, a to može rezultovati ponovnom pojavom alergijskog rinitisa.
  • Uvek imajte kod sebe fiziološki rastvor ili rastvor morske vode u spreju i papirne maramice da isperete nos i smanjite senzaciju peckanja, svraba i kijanje. Kod dece koristite kapi  za razblaživanje nosnog sekreta i slobono isisavajte vakumom koliko puta god je potrebno.
  • Ako planirate aktivnosti u prirodi neka to bude u večernjim časovima. Kada dođete kući istuširajte se i operite kosu. Nemojte oblačiti istu odeću u kojoj ste bili napolju.
  • Polen može da bude kilometrima nošen sa vetrom, tako da isecanje drveća u našoj neposrednoj okolini neće pomoći u smanjenju simptoma.

Pročitajte slične tekstove

Magnezijum

Magnezijum je makroelement koji učestvuje u više od 300 procesa u organizmu, veoma je bitan kod normalnog funkcionisanja:

21.10.2015
Blagodeti probiotika

Svi već znamo da su probiotici dobre mlečno-kiselinske bakterije raznih sojeva i da se koriste u mlečnoj industriji za fermentaciju mlečnih šećera u mlečne kiseline, tako da ih ima u kiselom mleku, jogurtima i sirevima.  Najčešće su to sojevi Lactobacillusa i Bifidobacteriuma.

Njihova dobra i korisna dejstva su poznata odavno, ali ako želimo da ih unesemo u većem broju, postavlja se pitanje u kojoj formi ih vredi uzimati? Naravno konzumacijom mlečnih prerađevina svakako efikasno unosimo ove bakterijske kulture, takođe na našem tržištu postoje i farmaceutski oblici kapsula, tableta i rastvora. Dijetetski suplementi možda sadrže veću koncentraciju bakterija, pa su pogonije kada postoji potreba za bržim dejstvom. Ove preparate treba uzimati u periodu od 3-6 meseci, bez bojazni, jer nemaju kontraindikacije i neželjena dejstva. Ne možemo ni preterati sa dozom, organizam naprosto izbaci suvišne bakterije. Takođe nema ograničenja ni u uzrastu, mogu se konzumirati odmah posle rođenja.

Kombinaciju probiotika i prebiotika nazivamo simbioticima. Prebiotici su šećeri, polisaharidi i oligosaharidi koji nemaju fiziološko dejstvo na naš organizam, potpomažu rast i razmnožavanje probiotskih bakterija. Sadrže ih biljna vlakna iz voća i povrća.

Pozitivna dejstva probiotika i simbiotika su sledeća:

  • Kod proliva razne etiologije- Primarna uloga crevne flore je upravo zaštita od raznih patogena. Ukoliko se balans između dobrih i loših bakterija naruši nastaju problemi i poželjna je suplementacija probioticima ili simbioticima.
  • U periodu rekonvalescencije-oporavka posle bolesti- Poznato je da bakterije crevne flore vrše produkciju nekih neophodnih vitamina i enzima a i puno mogu da doprinesu boljem opštem stanju organizma.
  • U toku antibiotske terapije- Na žalost antibiotici ne biraju između dobrih i loših bakterija, te je neophodno u toku i nakon terapije obnoviti crevnu floru. Antibiotici mogu da prouzrokuju niz neprijatnih digestivnih smetnji. Važno je da uzimanje probiotika nastavimo i posle antibiotske terapije.
  • U borbi  protiv Candida albicans
  • Kod atopičara- alergija, ekcema.
  • Kod lošeg varenja- Probiotici otklanjaju niz loših simptoma. Poboljšavaju varenje, smanjuju nadutost, zadah, krčenje creva i osećaj umora i tromosti.
  • U prolećnom i jesenjem periodu u cilju jačanja prirodnog imunitetadobre bakterije u ustima i crevima vrše prvu liniju odbrane od patogena koji putem vazduha kroz usta dospevaju u naš organizam.
22.04.2020